Najčešća vrsta srčanih oboljenja jeste bolest koronarnih arterija, koja može dovesti do infarkta. Polovina infarkta desi se iznenada, bez znakova upozorenja.
Njih izaziva blokada u dotoku krvi do nekog dijela srca. Ono što onemogućava dotok krvi jeste zakrčenje arterija, koje se medicinski naziva ateroskleroza. Naslage u arterijama formiraju krvni ugrušak koji spriječava dotok krvi u srce.
Ako se ovi ugrušci ne uklone na vrijeme, dio srčanog mišića će početi da odumire, što može dovesti do infarkta.
5 promjena u životnim navikama moglo bi da spriječi 80% infarkta
Međutim, moguće je spriječiti da dođe do infarkta. Prema novoj studiji Instituta Karolinska, promjena u određenim životnim navikama može drastično da smanji rizik od infarkta. Prethodna studija iz 2004. godine, koja je istraživala rizik od srčanih oboljenja u preko 50 zemalja širom svijeta, otkrila je da 90% srčanih oboljenja može biti u potpunosti spriječeno promjenama u životnim navikama i ishrani.
Koje su to 5 životnih navika?
1. Zdrava ishrana
2. Fizička aktivnost (šetnja/vožnja bicikla 40 ili više minuta dnevno i vježbanje sat ili više nedeljno)
3. Održavanje zdravog obima struka ( 4. Umjerena konzumacija alkohola (10–30 g dnevno)
5. Izbjegavanje duvana
Koja hrana je dobra za srce?
Većina ljudi ne zna da su trans masti i rafinisani ugljeni hidrati mnogo štetniji od zasićenih masti. Ova zabluda uticala je i na industriju proizvodnje hrane, koja je počela da proizvodi hranu niskog stepena masnoće i da zamjenjuje zdrave zasićene masti štetnim trans mastima (ulja povrća, margarin), rafinisanim šečerom i procesuiranom fruktozom. Ovaj pristup je doveo do stalnog porasta u gojaznosti i broju srčanih oboljenja.
Kako izgleda dijeta savršena za zdravo srce?
Najvažnije što treba da uradite jeste da izbjegavate trans mast i potpuno eliminišete svu procesuiranu hranu. Ovo uključuje i hranu iz većine restorana. Ako želite da smanjite rizik od srčanih oboljenja, izbjegavajte šećer, procesuiranu fruktozu i žitarice. Jedite što više možete sirove organske hrane, a ugljene hidrate iz žitarica zamjenite velikom količinom povrća i organskim mesom.
Ovo su najbolji izvori zdravih masti:
– avokado
– puter napravljen od organskog mlijeka
– sirovi mliječni proizvodi
– kokos i kokosovo ulje
– žumanca organskih jaja
– hladno cijeđena ulja organskih orašastih plodova
– sirovi orašasti plodovi kao što su bademi, hikori orasi, makadamija i sjemenke
– organsko meso
Da li bi trebalo da jedete više voća?
Prema studiji koja je ove godine predstavljena na ESC kongresu u Barseloni, ljudi koji redovno jedu voće imaju 40% manje šanse da razviju srčano oboljenje, a 32% manje šanse da razviju druga oboljenja. Voće je bogato antioksidantima, mineralima, vitaminima i drugim hranjivim supstancama koje utiču na poboljšanje zdravlja i spriječavaju zapaljenja.
Međutim, voće treba jesti umjereno, pogotovo ono koje je slađe zato što visoki nivoi fruktoze loše utiču na srce.
Lijekovi za dijabetes povećavaju rizik od srčanih oboljenja
Nedavna istraživanja pokazala su da se pojedini lijekovi za dijabetes mogu dovesti u vezu s smanjenjem nivoa hormona koji stimulišu tiroidnu žlijezdu, što može dovesti do niza ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući i srčana oboljenja.
Drugo istraživanje pokazalo je da lijekovi za dijabetes tipa 2 koji snižavaju novo glukoze u velikoj mjeri povećavaju rizik za smrt od srčanih oboljenja.
Upozorenje o beta blokatorima i njihovoj zloupotrebi
Beta blokatori su lijekovi namjenjeni liječenju visokog krvnog pritiska i kongestivne srčane insuficijencije. Međutim, ove godine otkriveno je da je moguće da su beta blokatori doveli do 800.000 smrti u prethodnih 5 godina, i to samo u Evropi.
Izbjegnite da postanete dio statistike o infarktima
Najgore što možete da uradite sebi jeste da čekate da se pojave simptomi srčanog oboljenja da biste nešto preduzeli.
Preduzmite sljedeće korake da zaštitite svoje srce i spriječite trajna oštećenja:
– izbjegavajte sve vrste šećera ako ste otporni na insulin i leptin
– jedite neprocesuirane zasićene životinjske masti
– izbjegavajte lijekove za snižavanje nivoa holesterola; oni izazivaju brojne neželjene efekte, a pozitivni se lako mogu dovesti u pitanje
– nemojte sjediti više od 3 sata dnevno
– redovno vježbajte
– unosite optimalnu količinu vitamina D
– hodajte bosi po zemlji što češće možete
– smanjite nivo stresa
Izvor: fokuzz.com
Nema komentara:
Objavi komentar